Kako pripremiti novogodišnju zdravicu?

Predavač: Kristijan Sedak

Zdravica je lijep i prastar običaj kojim najčešće domaćin ili slavljenik goste pozdravi prigodnim svečanim riječima i iskaže neke uzajamne želje. Zdravicu započinjemo preusmjeravanjem pažnje publike na govornika, odnosno sebe. Iako je filmski, pravila lijepog ponašanja nalažu da to ne činimo zvonkim udarcima pribora za jelo o čašu. Nazdravlja se isključivo vinom, pjenušcem ili sličnim. Nikako se ne nazdravlja toplim napitcima u šalicama.

U poslovnom okruženju ili u slučaju velikih okupljanja uputno je ne kucati čaše, već ih samo uzdignuti  uz obavezan kontakt očima.

Novogodišnja zdravica savršena je prilika za iskazati zahvalnost, kratki pregled minule godine i pogled u zajedničku budućnost. Prava je umjetnost to učiniti tako da se svaki član publike pronađe u upućenoj poruci.

Odlične zdravice su pozitivne, osobne, srdačne, zabavne i kratke.

Nekoliko napomena:

Ne namećite se zdravicom ako niste domaćin ili od njega zamoljeni održati ju.

Pripremite se unaprijed – vizualizirajte i osvijestite nastup, svoju publiku i njene želje, pripremite poruke, uvježbajte pred ogledalom ili ukućanima.

Prije zdravice provjerite imaju li svi pune čaše.

Ne čitajte. Želite da publika vjeruje Vašim riječima.

Budite oprezni s humorom.

Velikom količinom pridjeva nećete postići „težinu riječi“.

Ne zaboravite zahvaliti domaćinu.

Zdravica nije prilika za političko prepucavanje s publikom.

Vinsku čašu prilikom kucanja valja držati što niže i pod laganim nagibom kako bi zvuk bio što ljepši.

Kucanjem vrhovima čaša veća je mogućnost njihova pucanja.

I najvažnije… ne zaboravite se smijati.

Živjeli!

Poruka – To sam ja

Predavač: Vedran Sorić

Prodaja je krvotok, srce i duša biznisa. Činjenice govore, ali emocije prodaju (kupuju)! Uspješni prodavač pobuđuje emocije radosti i veselja – dobre vibracije. Što su brojke, prodaja i profit bez lojalnog kupca? Malo prodavača svjesno koristi moć osobnog prodajnog brenda u prodajnom procesu. Sposobnost implementiranja osobnog prodajnog branda u svakodnevni, zahtjevni i stresni poslovni život nit je vodilja za kreiranje uspješne i održive karijere u profesionalnoj B2B prodaji. Vjerujem da će kupci u narednim godinama radije biti tretirani kao obitelj nego kao kraljevi. „Emotivna matematika”, često ubačena kroz kvalitetan profesionalan osobni brand bit će najbolja oklada za prodajni uspjeh – najsigurniji način zadržavanja kupca „za cijeli život”. Kupac kupuje radi mene! Kreiranje osobnog brenda proizlazi iz svih oblika profesionalne, organizirane komunikacije pojedinca u svim područjima društva. Glavni je cilj uspješno pozicionirati pojedinca, a kroz to i kompaniju za koju radi u percepciji okoline. Kapitalizam modernog doba, okružen negativnim ispadima globalizacije, treba fleksibilne ljude koji moraju stalno iznova promicati, afirmirati i pozicionirati sebe. Današnje je poslovno okruženje „brutalno”, a prodavač ga treba kontrolirati kako bi bio uspješan. Kontroliranjem poslovnog okruženja ne funkcionira na tuđem, već na svom terenu te mu to omogućuje nadzor nad vremenom i prostorom u kojem djeluje. Izgradite svoj poslovni imidž što ujedno predstavlja percepciju drugih o vama. Pravi poslovni imidž je onaj koji kaže da smo prilagodljivi, pristupačni, sposobni, uvjereni, kreativni, iskusni, profesionalni, uspješni, pošteni, inteligentni, organizirani, snalažljivi, iskreni, razumljivi, svjesni, napredni, moderni… Ako sebe ne doživljavamo kao hodajuću govornu poruku, nedostaje nam najbitnije – profesionalna prodajna komunikacija.

 

Prvi dojam iz verbalne perspektive ili kako započeti javni govor

Predavačica: Tena Žganec 

Jeste li ikada željno krenuli gledati film, ali ste zaspali prije nego što se radnja počela „zahuktavati“? Ili, recimo, već nakon prvih nekoliko pročitanih stranica odlučili ste vratiti knjigu natrag u knjižnicu? Jeste li ikada promijenili program već na početku emitiranja neke emisije?

Važnost prvoga dojma ne treba posebno predstavljati – da su prvi kadrovi filma, prve stranice knjige ili prvi dijelovi emisije bili zanimljiviji, vjerojatno bi Vašu pozornost zadržali do kraja. Isto vrijedi i za javni govor. Ako tema govora sama po sebi nije jako zanimljiva, velika je vjerojatnost da će publika misliti: „Pa što?“, „Koga briga?“ – nije realno očekivati da će publika uvijek biti zainteresirana, koncentrirana i motivirana slušati govor. Upravo je zato uloga samoga govornika svoju publiku na početku potaknuti na slušanje. A kako? Evo nekoliko savjeta.

Na samome početku govornik svoju publiku mora pozdraviti i taj pozdrav prilagoditi dobu dana te prigodi u kojoj govori. Na početku je poželjno i predstaviti se imenom, prezimenom i statusom/ulogom, s obzirom na to da govornik zastupa samoga sebe i stoji iza vlastitih riječi. Prije nego što se krene na sam sadržaj govora, svakako je važno osloviti svoju publiku kako bi ona znala da im se govornik obraća osobno. Oslovljava se hijerarhijski i najprije suprotni spol, a u osobito formalnim prigodama po protokolarnom redoslijedu imenovanja.

Nakon što se predstavio te svoju publiku pozdravio i oslovio, govornik mora zainteresirati slušatelje. Provjereni je savjet stvaranja zanimanja za temu spomenuti na koji je način sam govornik povezan s tom temom, zašto ga okupira, zašto je odlučio govoriti baš o tome, a potom naglasiti i kako je s temom povezana publika te zašto bi im morala biti važna. Govornik to može učiniti pričanjem kratke anegdote koja ga je potakla na razmišljanje o toj temi, može publici postaviti retoričko pitanje, može izreći neke zapanjujuće podatke ili oprečna mišljenja vezana uz temu, a može izreći i prigodni citat neke osobe koja se temom već bavila.

Na primjer, studentica koja je pred svojim mlađim kolegama govorila o stručnome osposobljavanju predstavila se kao budući dio tržišta rada, jedan mali dio u brojci od 35 000 radnika ispod 30 godina starosti. Malo će veći dio u toj brojci za samo nekoliko godina činiti svi oni zajedno jer tržište rada čeka i samu publiku. Nastavila je s retoričkim pitanjem zanima li publiku kakva su iskustva sa zapošljavanjem imali mladi koji su se već našli u toj fazi. Potom je kratko iznijela rezultate istraživanja mišljenja mladih koji su prošli stručno osposobljavanje te definirala svoje mišljenje.

Nakon stvaranja zanimanja za temu i najave same teme, dobro je vrlo kratko najaviti sadržaj govora kako bi publika znala što je očekuje te tako lakše pratila govor. Na primjer, nakon što je studentica koja je govorila o stručnom osposobljavanju izrekla svoje mišljenje o temi, navela je da će u govoru nastojati argumentirati svoje mišljenje s dva stajališta te ponuditi valjane potkrepe. Nakon toga slijedi središnji dio govora.

I za kraj – vrijeme. U govoru je izuzetno važno držati se propisanog vremena pa unatoč neupitnoj važnosti uvoda u kompoziciji govora, on vremenski može zauzimati tek oko 10% njegovog ukupnog trajanja.

Neka Vam je što zanimljivijih i kreativnijih Vaših početnih 10%!

 

Otresite se treme

Predavačice: Ivana Mrgan, prof. psih., i Ana Miletić, dipl. psih.

Nelagoda ili tjeskoba prije izlaganja pred publikom jedan su od najčešćih strahova. U manjem ili većem obimu svima je poznata nuspojava straha da se od elokventnog i pripremljenog govornika ne pretvorimo u nekoherentnu amorfnu masu. U manjoj ili većoj mjeri tremu doživljavaju mnogi sportaši prije natjecanja, pjevači prije koncerta, glumci prije izvedbe i, naravno, studenti prilikom održavanja seminara ili prilikom postavljanja pitanja tijekom predavanja ili vježbi. Veliki dio tog straha proizlazi iz ideje da ćemo se osramotiti ili doživjeti kritike, a u najgorem scenariju kombinaciju. Navedeni scenarij ima nekoliko faza, a prije samog izlaganja uglavnom je sljedeći…

Ako niste preplavljeni tjeskobom večer prije, tijekom jutra javljaju se različite manifestacije – drhtanje glasa pri ponavljanju, suhoća grla i usta, znojenje, crvenilo lica ili vrata, lupanje srca, ubrzano disanje, osjećaj „knedle u grlu“ i sl. Fokus na znakove nelagode uglavnom ih pojača do razine da se ne možete usmjeriti ni na što drugo doli na misli o nadolazećoj katastrofi – Vas u blokirajućoj tišini pred publikom koja očekuje da progovorite. U toj se fazi pokušavate spasiti raznim trikovima poput stiskanja olovke ili papira, osloncem na govornicu ili katedru, ritmičkim hodanjem ili kojim drugim ritualom za koji se nadate da će pomoći. Ideja da morate kompenzirati svoju tjeskobu dovodi Vas dalje u tom stanju do zaključka kako svi vide da ste tjeskobni, da se iščuđavaju te da je pitanje vremena kad će popustiti Vaša kontrola i da ćete zablokirati ili jednostavno izaći iz prostorije.

Na sreću, ovaj scenarij je samo jedan od mogućih, a u našoj glavi je često preuveličana njegova vjerojatnost i intenzitet. Postoje određeni preventivni koraci i tehnike koje mogu pomoći u svladavanju treme. Tako se prije izlaganja možete unaprijed raspitati kakva je prostorija u kojoj ćete izlagati i kakva je tehnička opremljenost prostora. Svakako je poželjno pred prijateljima ili obitelji izložiti svoju temu prije samog izlaganja. Preporučljivo je da se snimite i pri tome se ponašate kao da se nalazite u stvarnoj situaciji izlaganja. U tom slučaju svakako iskoristite povratne informacije publike o kvaliteti glasa, skraćivanju, manirizmima, držanju tijela i gestikuliranju te svakako izlaganje ponovite i nekoliko puta uz preporučene korekcije. Možete osmisliti neku „udicu“ za početak izlaganja, poput zanimljive statistike, anegdote ili problemskog pitanja. Za kritične momente tijekom izlaganja unaprijed smislite frazu, rečenicu za povezivanje ili unaprijed razmislite o pitanjima koje Vam publika može postaviti.

Za vrijeme izlaganja usmjerite se na sadržaj onoga što govorite, a ne na to kako govorite, kako se trenutno osjećate ili kako percipirate da Vas netko procjenjuje. U slučaju da osjetite lupanje srca ili suhoću grla prilikom govora, usmjerite se na događanja izvan, a ne unutar Vas – pronađite sve zelene objekte u prostoriji, prebrojite sve ptice na drveću koje vidite kroz prozor, obratite pozornost na sve koji nose šal i slično. Trudite se govoriti jasno i glasno te koristiti stanke i naglašavanje važnih riječi. Prisjetite se da publika želi da Vi uspijete te da suosjeća s Vama – i oni će kroz neko vrijeme biti u Vašoj ulozi i prezentirati. Bez obzira na to koliko ste se dobro pripremili – prihvatite neočekivano. Možda ćete zaboraviti neku riječ, a može biti i tehničkih problema. Sve je to čar javnih izlaganja i Vaša publika to također očekuje. Uživajte u izlaganju!