Društvene mreže u poslovnom okruženju

 

„Ako nisi na društvenim mrežama, ne postojiš.“ Osim što ova tvrdnja vrijedi za pojedince, isto može značiti i za bilo koju tvrtku ili poduzeće. Neovisno o tome čime se bavimo – prodajemo li građevinski materijal, nudimo li usluge u turizmu, bavimo li se pečenjem kolača ili izrađujemo ukrase – ako svoje usluge ne oglašavamo na Facebooku, Instagramu ili na nekoj drugoj društvenoj mreži, teško ćemo doprijeti do zainteresirane publike ili mogućih klijenata.

Nekoć su se usluge i proizvodi oglašavali javno na gradskim trgovima, a brand se stvarao na temelju kvalitete i preporuke drugih; pojavom medija glavni su oglašivači postali tisak i radio, a ulaskom u digitalno doba, središte svih marketinških aktivnosti kojima se grade imidž i prepoznatljivost poslovanja, postale su društvene mreže (eng. social media). Pojavom novih platformi poput Facebooka, Instagrama i Twittera otvorio se niz mogućnosti pomoću kojih iz nerazvijene ideje, ali uz dobar plan i strategiju, možemo napraviti uspješan business. Ovdje se „dobar glas“ možda neće čuti, ali dobra će se ideja lajkati, dijeliti, a broj onih koji žele pratiti njezin razvoj stalno će se povećavati. Kako?

Valja uzeti u obzir da ne postoji jedinstvena social media strategija koja će pojedincu ili tvrtki omogućiti put do uspjeha i pozamašan broj pratitelja odjednom. Put do izgradnje vlastite javnosti na društvenim mrežama dugačak je i zahtijeva neprestan rad.

pexels-photo-196655.jpeg

Dobra strategija pola je posla!

Nakon što ste pokrenuli Facebook ili Instagram stranicu, treba odrediti kratkoročne i dugoročne ciljeve koje želite ostvariti putem ovih kanala. Za početak možete krenuti s određivanjem točnog broja pratitelja koje želite doseći u određenom vremenu – npr. u prvih mjesec dana. Na taj ćete način željene rezultate moći usporediti sa stvarnima i lakše pratiti vlastiti napredak. Pratitelji su ključni za kasnije stvaranje vjernosti vašem proizvodu ili brandu – što ih je više, to bolje. S druge strane, možda je vaš cilj putem društvenih mreža povećati posjećenost svog bloga ili web stranice. Kako god bilo, ovaj virtualni prostor može biti dobar PR alat pomoću kojeg ćete poboljšati kontakte s klijentima, stvoriti određenu dobru sliku i direktnije utjecati na vlastiti rejting.

U drugom koraku potrebno je definirati ciljnu javnost kojoj se želite obraćati. To možete napraviti odgovaranjem na neka od od ovih pitanja: koliko vaši idealni pratitelji imaju godina, koja je njihova razina obrazovanja, kojim se područjem bave, gdje žive, kojeg su spola; ako su vam ove informacije već otprije poznate i trebate neke određene podatke, ne postoji drugi način nego da ih direktno pitate. Možda vam se ovakve stvari čine nepotrebnima, ali što više znate o svojoj publici to ćete lakše stvarati medijski sadržaj koji će odgovarati njihovim potrebama, a zbog čega ćete biti rado viđeni u njihovom newsfeedu. Konstantno stvaranje novog materijala omogućava vam da ostanete u samom vrhu i da vas ljudi ne zaborave.

S druge strane, treba imati na umu da ljudi ne žele biti ugušeni s milijun objava dnevno. U svemu, pa tako i u tome, treba biti umjeren. Ako se bliži neki bitan događaj koji promovirate putem Facebooka, moguće je da ćete zbog stvaranja hypea povećati broj objava, no nakon što to završi dovoljno je da ih u tjednu izbacite 2-3. Stvar je kvalitete, a ne kvantitete.

Medijski sadržaj pratiteljima treba davati nove informacije o vašem poslovanju, a istovremeno treba biti zanimljiv. To možete postići pisanjem različitih savjeta, tjednog bloga ili nekom fotkom koja će se osvrnuti na određenu temu. Preporučljivo je da se takav sadržaj stvara unaprijed, a objavljuje prema planu. Postoje različiti alati koji vam pomažu u planiranju vaših objava, a posebno su korisni ako imate račune na nekoliko različitih platformi. Više o tome možete pročitati na: https://sproutsocial.com/insights/social-media-scheduling-tools/.

Ako nemate inspiraciju, dobro je pratiti konkurenciju. S vremena na vrijeme svaki dobar social media manager provjeri što objavljuju njegovi kolege, a potom to prilagodi svojim potrebama. Ovakvi trikovi mogu pomoći onima koji tek izgrađuju svoj identitet jer praćenje i analiza kvalitetnih profila može postati nepresušni izvor ideja i vodič koji ih usmjerava u dobrom smjeru.

Na kraju treba naglasiti da jednom kada složite strategiju – stalno je treba mijenjati i nadograđivati. Vaš profil na društvenim mrežama je živ, što znači da uvijek treba i želi još. Vašu stranicu stalno treba održavati, pratiti broj posjetitelja, pratiti kada je posjećenost najviša, a prema tome treba stalno postavljati nove ciljeve koje želite doseći. Uspješnom strategijom i iscrpnom analizom vaše se poslovanje zbog društvenih mreža može poboljšati za čak 90%, a ne košta vas ništa osim vašeg slobodnog vremena.

Erik Qualman kaže: „Više nemamo izbora oko toga želimo li se baviti društvenim mrežama, sada je samo pitanje kako se dobro bavimo njima.“ Slažete li se? 😉

Što danas znači biti novinarka?

Predavačica: Ana Ramljak

Mediji su, srećom ili nažalost, odraz naše stvarnosti. Oni nas informiraju, utječu na to kako vidimo svijet i oblikuju naše stavove.

Medijske redakcije u Europi već su odavno feminizirane i dobar dio profesora koji rade na fakultetima novinarstva složit će se da je novinarstvo postalo, ili postaje, ženska profesija. Među studentima novinarstva koji diplomiraju čak je 68 posto žena. U redakcijama je taj postotak i veći.

No, kad zagrebete samo malo ispod površine, slika je drugačija od one koju pričaju brojke o tome koliko žena radi u medijima.

pexels-photo-209257

Novinarke u Europskoj uniji, koja toliko govori o ljudskim i ženskim pravima, imaju 17 posto nižu plaću od svojih muških kolega koji rade isti posao! U nekim zemljama ta razlika je i veća. Također je poznatno da su žene rjeđe izvori vijesti, komentatorice i subjekti priča od muškaraca.

Na menadžerskim pozicijama u medijima samo je 30 posto žena. Na glavnim upravljačkim pozicijma tek ih je 16 posto.

Rjeđe pišu o „važnijim“ temama poput politike i gospodarstva. Njihovi se tekstovi rjeđe najavljuju na naslovnicama od tekstova njihovih muških kolega.

Prve novine pojavile su se krajem 17. stoljeća. Danas ih manje kupujemo na kiosku, a više na internetu, ali princip je, barem na papiru, ostao isti – informirati, educirati, zabaviti. Prva žena urednica nekih novina bila je Ann Franklin još 1762. godine.

Gdje smo danas, 256 godina poslije?

*Podaci Europskog instituta za rodnu ravnopravnost

Humor u javnom nastupu

Predavač: Kristijan Sedak

Tko se zadnji smije…

Publika odlično reagira na kvalitetan humor. Humor u javnom nastupu je dobar jer lako pridobiva i zadržava pažnju publike. Utječe na emocionalnu povezanost s publikom, jača osjećaj zajedništva, stvara pozitivnu atmosferu. Pamtljiv je, može olakšati pamćenje cjelokupne poruke. Potiče radost, veselje, sreću i olakšanje.

…najslađe se smije

Svi vole dobar humor, a dobar humor je originalan.  Nešto što je publika čula nekoliko puta teško može biti prezentirano na nov način i opet biti smiješno. To se ne odnosi na prepričavanje viceva, već na originalnu, najčešće anegdotalnu, šaljivost.

Šala je pogotovo dobro došla u samom uvodu govora jer uvelike olakšava pridobivanje publike.

Humor u javnom nastupu nije samo šaljiva već i škakljiva tema.  Iznimno je zahtjevno  otupiti oštricu humora ili ju usmjeriti daleko od publike. Dobar je savjet usmjeriti ju prema samom sebi. Prepričavanje vlastitih nezgoda, pogrešaka ili zabuna  tematski vezanih za govor možda je  najjednostavnije rješenje.

Najbolje je prethodno testirati šale. Ono što je smiješno govorniku, možda neće biti publici.

Koristeći se humorom, posebno je značajno iščitati povratnu informaciju i prilagoditi se signalima iz publike. Saveznici u publici su osobe koje aktivno slušaju i daju pozitivne povratne informacije govorniku.  Za govornika je važno osvijestiti koje su to osobe te osvijestiti te njihove pozitivne signale. Iznimno je važno da se ne koncentrira posebno da njih, sidri svoj pogled na njima i time zanemaruje ostatak publike. Te osobe svakako nisu namrgođeni ili ozbiljni članovi publike te u njima ne treba ni tražiti saveznike kako se  prema njima ne bi kalibrirao i prilagođavao ostatak nastupa.

Humor također lako narušava pojedine autoritete. Stoga se koristi i kao alat u političkoj komunikaciji. Lakše je humorom poentirati  u manje formalnim situacijama i prostorima.

Lako je s humorom pretjerati i pritom publiku natjerati da govornika ne može shvatiti ozbiljno.  Zbog toga posebnu pažnju valja posvetiti doziranju humora.

Za postizanje smijeha važna je iznimna kontrola glasa i neverbalne komunikacije, i naravno, ne savjetuje se pokušavati biti smiješan u javnom nastupu ako to i inače niste.

Lako je pogriješiti

Što sve treba izbjegavati?

Šale ne valja najavljivati jer gubite učinak iznenađenja, a prevelika očekivanja mogu dovesti samo do – razočaranja.

S humorom treba biti oprezan kako ne bi uvrijedio nikoga iz publike.

Humor u javnom nastupu ne smije izlaziti iz okvira: društveno prihvatljivog, situacijskog i spoznajnog okvira publike. Koristite publici poznate osobe, mjesta i događaje jer neshvaćena šala je ozbiljan problem u javnom nastupu.

Ironija i sarkazam posebne su vrste humora i iziskuju posebne vještine kao i dubinsko poznavanje teme. Također, iziskuju i posebnu razinu razumijevanja i pronicljivosti publike. Dakle, izbjegavajte:  ironiju, sarkazam, crni humor. Od tema treba izbjegavati religiju, politiku i slične teme koje svi shvaćaju osobno  i mogu ih lako uvrijediti.

Česta zamka

Nemojte unaprijed očekivati smijeh publike ili ga stankama u govoru mamiti. A kad dobijete smijeh i pljesak, uživajte u njemu i nemojte ga prekidati prerano. Dozvolite i publici da u tome uživa.

Za kraj… odličan primjer inteligentnog, odmjerenog, toplog humora su nastupi glazbenika Miroslava Škore.

„Ako je zadatak govora prikriti misli, tada je humor dekolte tog prekrivača.“ – Pierre Daninos, francuski pisac