Humor u javnom nastupu

Predavač: Kristijan Sedak

Tko se zadnji smije…

Publika odlično reagira na kvalitetan humor. Humor u javnom nastupu je dobar jer lako pridobiva i zadržava pažnju publike. Utječe na emocionalnu povezanost s publikom, jača osjećaj zajedništva, stvara pozitivnu atmosferu. Pamtljiv je, može olakšati pamćenje cjelokupne poruke. Potiče radost, veselje, sreću i olakšanje.

…najslađe se smije

Svi vole dobar humor, a dobar humor je originalan.  Nešto što je publika čula nekoliko puta teško može biti prezentirano na nov način i opet biti smiješno. To se ne odnosi na prepričavanje viceva, već na originalnu, najčešće anegdotalnu, šaljivost.

Šala je pogotovo dobro došla u samom uvodu govora jer uvelike olakšava pridobivanje publike.

Humor u javnom nastupu nije samo šaljiva već i škakljiva tema.  Iznimno je zahtjevno  otupiti oštricu humora ili ju usmjeriti daleko od publike. Dobar je savjet usmjeriti ju prema samom sebi. Prepričavanje vlastitih nezgoda, pogrešaka ili zabuna  tematski vezanih za govor možda je  najjednostavnije rješenje.

Najbolje je prethodno testirati šale. Ono što je smiješno govorniku, možda neće biti publici.

Koristeći se humorom, posebno je značajno iščitati povratnu informaciju i prilagoditi se signalima iz publike. Saveznici u publici su osobe koje aktivno slušaju i daju pozitivne povratne informacije govorniku.  Za govornika je važno osvijestiti koje su to osobe te osvijestiti te njihove pozitivne signale. Iznimno je važno da se ne koncentrira posebno da njih, sidri svoj pogled na njima i time zanemaruje ostatak publike. Te osobe svakako nisu namrgođeni ili ozbiljni članovi publike te u njima ne treba ni tražiti saveznike kako se  prema njima ne bi kalibrirao i prilagođavao ostatak nastupa.

Humor također lako narušava pojedine autoritete. Stoga se koristi i kao alat u političkoj komunikaciji. Lakše je humorom poentirati  u manje formalnim situacijama i prostorima.

Lako je s humorom pretjerati i pritom publiku natjerati da govornika ne može shvatiti ozbiljno.  Zbog toga posebnu pažnju valja posvetiti doziranju humora.

Za postizanje smijeha važna je iznimna kontrola glasa i neverbalne komunikacije, i naravno, ne savjetuje se pokušavati biti smiješan u javnom nastupu ako to i inače niste.

Lako je pogriješiti

Što sve treba izbjegavati?

Šale ne valja najavljivati jer gubite učinak iznenađenja, a prevelika očekivanja mogu dovesti samo do – razočaranja.

S humorom treba biti oprezan kako ne bi uvrijedio nikoga iz publike.

Humor u javnom nastupu ne smije izlaziti iz okvira: društveno prihvatljivog, situacijskog i spoznajnog okvira publike. Koristite publici poznate osobe, mjesta i događaje jer neshvaćena šala je ozbiljan problem u javnom nastupu.

Ironija i sarkazam posebne su vrste humora i iziskuju posebne vještine kao i dubinsko poznavanje teme. Također, iziskuju i posebnu razinu razumijevanja i pronicljivosti publike. Dakle, izbjegavajte:  ironiju, sarkazam, crni humor. Od tema treba izbjegavati religiju, politiku i slične teme koje svi shvaćaju osobno  i mogu ih lako uvrijediti.

Česta zamka

Nemojte unaprijed očekivati smijeh publike ili ga stankama u govoru mamiti. A kad dobijete smijeh i pljesak, uživajte u njemu i nemojte ga prekidati prerano. Dozvolite i publici da u tome uživa.

Za kraj… odličan primjer inteligentnog, odmjerenog, toplog humora su nastupi glazbenika Miroslava Škore.

„Ako je zadatak govora prikriti misli, tada je humor dekolte tog prekrivača.“ – Pierre Daninos, francuski pisac

 

 

 

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s