Zašto je korisno poslovno pripovijedanje?

Piše: Neda Fleur Janovski
Često me polaznici pitaju: “Zašto bi netko želio slušati moje priče?” To je dobro pitanje!
Doista, zašto bi itko brinuo o tome što vam se dogodilo na odmoru u Grčkoj? Ili, o strašnom  vremenu koje ste proveli zaglavljeni u liftu? Ili, o boli koju ste trpjeli tokom maratona? O vašem ushićenju zbog završetku studija?
U osnovi,  pitanje o tome “zašto bi netko brinuo” je nedostatak razumijevanja o tome kako priča funkcionira.
Važno je imati na umu:

  • Iako je vaša priča specifična za vas, ona može biti poučna i za nekoga drugoga.
  • Priče utječu na slušatelja na emocionalnoj razini, a ne samo intelektualno.
  • Priče igraju vitalnu ulogu u zadržavanju pozornosit publike.

Zašto pričati priče?
Zašto priče potiču sva osjetila tako da se smijemo, plaćemo, ali  i učimo, sve u isto vrijeme? Sve to povezano je s učinkom priče u limbičkom dijelu mozga. To je onaj dio našeg mozga koji je povezan s odlučivanjem na temelju osjećaja, kao što su vjernost i povjerenje. Cilj pripovijedanja je da zaobiđemo logičkim razmišljanjem izuzetno zauzet neo-korteks naših slušatelja, te dopremo do  dijela limbičkog mozga. Tada se možemo povezati s ljudima na emocionalnoj razini i, vrlo vjerojatno, uzrokovati da netko promijeni svoje mišljenje, svoje ponašanje, ili barem razumje što govorite.
Uvijek govorim polaznicima radionice Poslovnog pripovijedanja da postoji velika razlika između intelektualnog razumijevanja onoga što ste rekli, i nečijeg pristanka da postupi onako kako želite. Da ga pridobijete za ono što činite. Znate na što mislim, zar ne? Netko vam pokušava nešto prodati i sve to ima svoj logični smisao, ali ne kupujete jer vas prodavač nije  “preselio” na visceralnu razinu. (To je ona razina kada reagirate svojom unutrašnjošću).
Zašto nam je korisno poslovno pripovijedanje u prezentacijama i javnom nastupu?
Emocije su vaš adut u nastupu. Ljudi koji svoj nastup temelje samo na logičnim činjenicama, često ne uvjere slušatelje da prihvate njihovo stajalište. Ako logika nije popraćena sa slikama i emocijama kroz priču, auditorij će ostati „gluh“ i neće reagirati onako kako želite.
Kombiniranje logike i osjećaja siguran je put do onog dijela slušateljevog mozga koji se zove – limbički i koji je zaslužan za sve priče koje pamtimo.
Zašto nam je korisno pripovijedanje?

  1. Potiče dijeljenje znanja
  2. Pomaže fokusiranje slušatelja
  3. Prenosi vrijednosti koje zastupate
  4. Pomaže da slušatelji pamte vaš nastup
  5. Vodi slušatelje u budućnost!

Priče su sjećanja
Svi znanstveni dokazi samo objašnjavaju ono što znamo iz iskustva: priča se sjećamo zbog slika i emocija koje su u njoj sadržane.
Pouku priče pamtimo jer je ugrađena u sliku ili slike, ili još bolje, u igrani film. Slike su filmovi koji aktiviraju naše osjećaje.
Idemo testirati ovu teoriju. Sjetite se filma koji ste prvi put vidjeli prije deset i više godina. Možda vam je to jedan od najdražih filmova?
Što je prva stvar koju ste vizualizirali kada ste se sjetili filma? Kladim se da je prva stvar koja vam je pala na pamet, bila slika ili scena. Vidjeli ste sliku nekog glumca ili glumce u određenoj sceni iz filma.
Ako bih vas zamolila  da opišete scenu, vidjet ćete da pamtite sve detalje. Možete opisati glumce, odjeću, mjesto i situaciju. Ono što je još više iznenađujuće je da možete jasno opisati svoje emocije. Isto tako lako kao što ste to učinili kad ste gledali film prije više od desetljeća.
Sjećamo se slika i scena
Dakle, prvo što pamtimo su slike i scene. I povezano s tim slikama, emocije i osjećaji, i na kraju, ako je bila neka nezaboravna riječ ili rečenica u toj sceni, mi ćemo se sjetiti nekih dijaloga.
No, u odnosu na to kako se živo sjećamo slike, rijetko se možemo sjetiti mnoštva dijaloga. Možda bismo se sjetiti rečenice koja je postala poznata jer je često ponavljana, kao na primjer: “Život je kao bombonijera”, ali ćemo se uglavnom se sjetiti slike i emocije koju smo tada doživjeli.
Bulleti su dosadni
Naš mozak prvo pamti sliku, a potom se sjeća emocionalnog konteksta. Pa ipak, većina naše komunikacije odvija se riječima i jezikom. Jedan sat nakon što netko održi prezentaciju punu divnih riječi i PowerPoint slajdova, često se ne možemo sjetiti većine prikazanog.
Evo zašto …Kada mozak prepozna događaj pun emotivnog naboja, amigdala oslobađa dopamin. Budući da dopamin uvelike pomaže kako memoriji, tako i obradi informacija, moglo bi se reći da šalje u mozak poruku koji glasi: “Zapamti ovo!”
Što je amigdala?
Amigdala ili Corpus amygdaloideum (od grčke riječi za badem), u anatomiji je naziv za velik sklop jezgara smješten u vrhu sljepoočnog režnja.
Ona je naš centar za emocije. Ako nas netko uzruja, nešto nas izbaci iz takta, netko nas povrijedi, amigdala odmah šalje ostatku mozga znak za uzbunu i naše srce počinje jače kucati, ruke nam se znoje i mi smo u predstresnom stanju.
Postoje dvije amigdale, po jedna sa svake strane mozga i smještene su bliže prednjoj strani glave. Ljudska amigdala razmjerno je velika u odnosu na amigdalu naših najbližih evolucijskih srodnika primata.
Kad ju ne bismo imali, izgubili bi sposobnost prepoznavanja osjećaja, kao i svako sjećanje o osjećajima. Bili bismo nezainteresirani za kontakte, ne bismo mogli prepoznati bliske rođake, pa čak ni našu užu obitelj. Amigdala je naše spremište emocionalnog pamćenja.
Pokrenite amigdalu vaših slušatelja!
Ljudi vole slušati tuđe priče. Tako se povezujemo, učimo i upoznajemo jedni druge. Često su iskustva pripovjedača ista kao i iskustva slušatelja. To je ona strateška točka koja daje kontekst cijelom nastupu. Točka koja u slušateljima pokreće sjećanja i koja im pomaže da se identificiraju s vašom prezentacijom. Da ju pamte još dugo vremena.

Komunikacijske vještine presudne su za uspješno političko djelovanje i upravljanje

Piše: Kristijan Sedak
Komunikacija je odavno prerasla svoju iskonsku, isključivo pragmatičnu funkciju: prenijeti poruku od pošiljatelja do primatelja te potom povratnom spregom obavijestiti pošiljatelja da je poruka stigla do cilja. U današnje vrijeme taj čudesan proces spaja kontinente, povezuje prošlost i sadašnjost, priprema nas za budućnost, pokreće. Sukladno tome pojavila se potreba proučavanja, opisivanja te praktičnog ovladavanja fenomenom komunikacije: otvorilo se pitanje komunikacijskih vještina.
Komunikacijske vještine skup su, posebno u današnje vrijeme, presudnih kvaliteta za uspješno javno djelovanje. Bilo da se radi o osobnoj komunikaciji, verbalnoj ili neverbalnoj, ili nekom drugom obliku audio-vizualne i mrežne komunikacije, vrlo je važno unaprijed jasno odrediti komunikacijski cilj te poznavati sredstva, odnosno etape koje je potrebno proći kako bi se željeni cilj dostigao. Komunikacijske su vještine, sukladno tome, osim stručnog znanja, osnovni preduvjet za uspješno bavljenje bilo kojim oblikom javne ili političke djelatnosti. Bilo da se radi o načinu na koji komunicirate unutar svog suradničkog tima, sa svojim pročelnicima te savjetnicima, sa sugrađanima, sadašnjim i potencijalnim biračima, istaknute komunikacijske vještine mogu vas istaknuti u odnosu na većinu te vam dati onaj jedan potreban korak prednosti.
Pritom je vrlo važno na umu imati jednu zanimljivu komunikacijsku činjenicu: vaša komunikacija počinje puno ranije nego što progovorite ili pritisnete tipku za slanje elektroničke pošte. Onog trenutka kada vas prozovu za govornicu ili na kulturnom događanju spomenu vašu prisutnost, onog trenutka kada ujutro ulazite u ured ili kad stupate u prostor predviđen za davanje izjave, a kamere su još ugašene – već tada započinje vaša komunikacija, a vaše su komunikacijske vještine već tada na testu. Vaša odjeća, držanje, položaj tijela i stav u prostoru vašim će sugovornicima ili publici često reći i više od riječi koje ste pomno unaprijed pripremili. I ono što je najvažnije reći prije nego se posvetimo pojedinim komunikacijskim vještinama: nije moguće ne komunicirati. Moguće je samo željeti i ne željeti komunicirati, ali stanje u kojem nema komunikacije u javnom prostoru ne postoji.
 
Komunikacijske vještine i javni nastup u upravljanju i poslovanju
Politička je djelatnost u svojoj biti oduvijek bila javna djelatnost zastupanja većine: borba odabranih za interese mnogih te je samorazumljivo da su u takvoj strukturi odabrani imali veće ovlasti i odgovornosti upravljanja društvenim pitanjima. Danas je više nego ikada prije jasno da su upravo komunikacijske vještine presudne za uspješno političko, ali i poslovno djelovanje u društvu koje je umreženo kao nikada prije i gotovo u realnom vremenu može pratiti sve vaše nastupe, izjave, odluke ili objave. Uspješan poslovni čovjek, a tako i uspješan političar, svjestan je važnosti načina na koji prezentira i objavljuje svoje ideje i odluke, tako da su komunikacijske vještine neizostavne. Bilo da držite politički govor ili prezentirate neki prijedlog, izmjenu ili dopunu odluke u vašem uredu, budite svjesni temeljnih komunikacijskih vještina i svojim ćete suradnicima i publici postati pamtljiv i zanimljiv govornik. Budite asertivni! Budite uvjerljivi, sigurni u sebe i svoju ideju. Argumentirajte, definirajte i držite se svoje središnje misli. Vrlo je važno svojim vlastitim argumentima, ma koliko oni snažni bili, uvijek pronaći bar jedan protuargument: ako to ne učinite vi, učinit će netko drugi, najčešće protukandidat. Sami pokažite kako ste svjesni možebitne slabosti svog prijedloga jer time dokazujete i predanost da istu, ukoliko dobijete povjerenje svog tima ili birača, što prije uklonite. Radite na sebi! Ne postoji čovjek ni govornik koji ne osjeća tremu, ali postoje mnogi stručnjaci i programi koji vam pritom mogu pomoći. Ukoliko ipak nešto pođe po zlu, zastanite, udahnite i krenite dalje. Čovjek ste i vaši suradnici i birači će se poistovjetiti s tim mnogo lakše nego s umjetno oblikovanim i monotonim frazama koje je za vas napisao netko drugi.
Ukoliko živite u poslovnom ili svijetu politike, nije pretjerano reći da živite – u javnosti. A često i od javnosti. To je vrlo složeno pitanje jer se način na koji javno istupate ili komunicirate s javnošću može izravno odraziti na vaš osobni uspjeh ili neuspjeh. Zbog toga je vrlo važno zadržati pregled nad svojim javnim nastupom. Unaprijed promislite o strukturi svog obraćanja, dopisa, izjave, odgovora na novinarski upit ili bilo kojeg drugog oblika javne komunikacije: kako ćete započeti, što ćete smjestiti u glavni dio te kako ćete završiti? Što ćete i kada dodatno istaknuti? Postoje načelni odgovori na ova pitanja, ali na kraju se sve svodi na vaš javni identitet i na prepoznatljivost vas kao govornika i javnog djelatnika.
Osim uspjeha u komunikaciji, komunikacijske vještine osiguravaju vam još jednu bitnu prednost svakog javnog djelovanja: one pozitivno utječu na vaš imidž, a nerijetko i na imidž zajednice koju predstavljate.
 
Komunikacijske vještine i imidž zajednice
Što je zajedničko slijedećim ulogama: voditelju projektnog tima, predavaču, znanstveniku, izlagaču na sajmu usluga i/ili proizvoda, voditelju institucije, uspješnom sportašu, političaru, nastavniku, roditelju ili najboljem prijatelju?
Ako ste pomislili na dobar izgled, niste u potpunosti u krivu. No, ako zamislite situaciju u kojoj samo izgledate lijepo, a pred ostalima ne možete izgovoriti suvislu rečenicu, sva uvjerljivost u koju možda sami vjerujete, pod tušem ili pred ogledalom, rasplinut će se kao dim. Ili, još bolje, zamislite najljepšu plažu na svijetu uz kristalno čisto more i tristotinjak sunčanih dana u godini, ali bez ijednog ležaja ili izvora pitke vode. Upravo tako se može dočarati javni djelatnik kojemu nedostaju komunikacijske vještine. A njihov nedostatak neupitno loše utječe ne samo na imidž pojedinca kojem nedostaju, već često i organizacije koju takva osoba predstavlja. Najočitije je to u manjim, lokalnim zajednicama, gdje se stanovnici općina često poistovjećuju sa svojim načelnikom jer ga poznaju osobno, no nije isključeno da se poistovjećivanje javi i na regionalnoj razini, sa županima te gradonačelnicima većih gradova. Sjetite se samo čak i državnika na spomen čijeg imena odmah na umu imamo cijelu državu koju su nekoć ili je još danas predstavljaju. Sve to proizvod je imidža kojeg su izgradili, svojim javnim nastupom, govorničkim držanjem te komunikacijskim vještinama u duhu vremena i okolnosti. Jasno je da se komunikacija mijenja s vremenom i pod utjecajem društveno-političkih silnica, a samim time mijenjaju se i vještine potrebne da bi se komunikacijom u javnom prostoru ovladalo. Međutim, jedno je sigurno: način na koji javno istupate i komunicirate bitno će utjecati ne samo na vaš osobni, već i na imidž zajednice koju predstavljate. Svaki javni djelatnik zna za prethodnu rečenicu. Međutim, samo oni dobri se iste i pridržavaju.
Izvor: Gradonačelnik.hr