Promjenom vlastitog stava do svladavanja straha od javnog nastupa

Piše: Viktor Mišković
Svaki javni nastup zahtijeva pozitivan stav. Ako nemate pozitivan stav govoreći pred skupinom ljudi, zasigurno ćete imati strah od javnog nastupa. Stara izreka kaže: Tvoj stav određuje tvoj visoki položaj. Ta izreka vrijedi i za javni govor. Ukoliko osjećate da možete, utoliko i hoćete. S druge strane, ako se bojite neuspjeha, onda ćete definitivno izgubiti. Strah od javnog nastupa razvijen je zbog nas i ni zbog koga drugog.
Kada držimo govor pred publikom očekujemo da će nas zadirkivati, odakle i dolazi strah od javnog nastupa. Da bismo zaštitili sebe od zadirkivanja, izbjegavamo javna događanja gdje bi od nas mogli tražiti da nepredviđeno govorimo. Što se više ograđujemo od javnih okupljanja, imanentno razvijamo strah i počinjemo se držati po strani kako nas ne bi uznemiravali. Iako strah od javnog nastupa može biti zbog lošeg prijašnjeg iskustva, promjena stava može činiti razliku.
Pouzdanje je ono što je potrebno da imamo pozitivan stav. Moramo se osjećati, izgledati i zvučati samopouzdano publici kako bi savladali strah od javnog nastupa. I slušatelji ispred govornika su nesavršena ljudska bića. Nitko ne očekuje savršenstvo, stoga nije ni potrebno naprezati se kako bi se predstavili kao stopostotno savršena osoba. Kada imamo stav da se izložimo takvi kakvi jesmo, onda neće biti ni straha od javnog nastupa.
Ljudi govore kako i pretjerana priprema može voditi do straha od javnog nastupa. Iako je to istina, ne znači da nam priprema ne treba za držanje govora pred publikom. Čak i odlični govornici će pripremiti govor i uvježbavati ga prije nego će ga iznijeti publici. Moramo razumjeti zadatak koji nam je dodijeljen i pripremiti govor koji sadrži važne informacije. Ako imamo dvije ili tri ključne riječi koje su dovoljno jake da se usredotočimo na njih, automatski ćemo se osjećati bolje i shvatiti da nemamo straha od javnog nastupa.
Mnogi ljudi se boje straha od javnog nastupa zbog pogrešnog stava s pretpostavkom da smo na pozornici i da moramo kontrolirati publiku. Razvijamo stres kad imamo negativan ishod od određenih osoba u grupi. Koliko puta smo bili angažirani u svojem osobnom poslu kad je uspješan govornik na pozornici?
Ne smijemo imati stav da smo dobar govornik samo ako ljudi u grupi slušaju što govorimo. Ne postoji govornik koji je dobio stopostotnu pažnju publike. S ispravnim stavom prema vašoj publici i nekim korisnim informacijama kako prenijeti poruku, strah od javnog nastupa možemo ostaviti sa strane i suočiti se s izazovom s punim samopouzdanjem.

Teambuilding – zašto je dobro uložiti u zaposlenike?

Piše: Mihael Maligec
Složna braća mogu izgraditi kuću, a složni radni kolektiv – poslovno carstvo! U vrijeme kada se bogatstvo tvrtki sve manje mjeri u količini radnih strojeva, a sve više snagom intelektualnih kapaciteta, aktualno postaje pitanje kako i na koji način dodatno educirati i motivirati svoje zaposlenike? Isplati li se to uopće? Ukratko: Da!
No, krenimo korak po korak. U neka prošla vremena bilo je nepojmljivo zvati se uspješnom tvrtkom, a ne proizvoditi ništa opipljivo. Isto tako, radnici koji na kraju dana nisu mogli pokazati neki opipljivi proizvod, od drveta, željeza ili kože često nisu bili cijenjeni kao oni koji su bili „majstori“ svog zanata. Nadalje, nakon završenog naukovanja ili škole, manje-više se smatralo da je osoba spremna jedan rad obavljati narednih četrdesetak godina i nakon toga prepustiti mjesto mlađem od sebe. Ukoliko bi se i pojavila potreba za dodatnim usavršavanjem, rijetko se ono provodilo sustavno, na atraktivan, interaktivan i kreativan način.
U pozadini prestaje pjesma Novih fosila „Za ona dobra stara vremena“ te se vraćamo u 2019. godinu. Danas, kada je struktura tržišta rada u bitnome drugačija nego prije pedesetak godina, sve je više zanimanja čiji je temeljni adut intelektualni rad, stvaralaštvo i kreativnost u okvirima zadanih ciljeva. Čak i mnoga majstorska zanimanja danas više ne poznaju procese i postupke rada koji su bili uobičajeni našim djedovima. Bilo kako bilo, u strukovnim, znanstvenim, kreativnim, zapravo svim modernim gospodarskim dimenzijama pojavila se jedna zajednička potreba: potreba dodatne edukacije i motivacije zaposlenika!
Nekada je jednadžba bila jasna: Ako netko dobro radi, dobit će povišicu i možda nekoliko slobodnih dana više. Time će biti sretan i nastavit raditi bolje. Ostali, ako također žele povećanje plaće ili radni dan, također moraju raditi više i svoje norme ispunjavati brže. Iako se neki poslodavci i danas služe jednakim mehanizmom, u narednom dijelu teksta objasnit ću Vam zašto to možda i nije najsretnije rješenje.
Smišljao sam ovaj tekst na jednoj terasi u centru grada. Oko mene je sve bilo puno mladih, obrazovanih, ambicioznih ljudi i – svi su radili! Bilo mi je dovoljno okrenuti glavu slijeva nadesno da bih uočio barem četiri radna sastanka: uprava za jednim stolom, performance management za drugim, prodajni tim za trećim… I svi su ostvarili svoje dnevne ciljeve. Naravno, postoje djelatnosti u kojima je teško predvidjeti kako će radni dan izgledati. U slučaju mog poslodavca mi ne možemo reći da je naš posao gotov kada proizvedemo 50 automobila u smjeni jer ih ne proizvodimo, ali čak i oni koji ih proizvode mogu iz ovog teksta izvući poruku.
Kako pomiriti različitosti?
Ono prvo što želim naglasiti, a naučio sam to na radnom mjestu koje smatram primjerom uspješne poslovne prakse: ne motiviraju se svi zaposleni na jednak način! Evo primjera: prije nekoliko mjeseci na mom se radnom mjestu pojavila inicijativa za osnivanje benda. Rastući smo kolektiv različitih interesa i među sobom govorimo čak 17 jezika, dakle, šarenije ne može! Ali, glazba je ta koja, u našem slučaju, nadilazi razlike u mentalitetu, kulturi i interesima. Zbog toga je naš direktor ne samo odobrio osnivanje benda, već je i nabavio potrebnu opremu! Time je omogućeno da oni koji se mogu ili žele kreativno izraziti putem glazbe za to imaju i priliku, i to na svom radnom mjestu!
Nije nevažno spomenuti i onaj drugi, nematerijalni faktor motivacije. Ovaj prvi je jasan: pokazao sam interes prema glazbi, poslodavac mi je omogućio da se njome i bavim kao predah od posla. Zaključak, radit ću produktivnije i na radnom mjestu ću biti zadovoljniji. Međutim, ima još nešto, nešto čega bi se svi poslodavci trebali pridržavati: Ne postoji bolji oblik motivacije od uvažavanja prijedloga koji dolaze iz kolektiva! I pritom ne treba praviti razliku je li nešto predložio predsjednik Uprave ili zaposlenik na zamjeni na određeno vrijeme!
Provedite kvalitetne i proaktivne ideje u djelo!
Ako Vaši zaposlenici u Vama prepoznaju osobu koja će ih rado saslušati i kojoj mogu bez ustezanja predložiti promjene, dopune i nove inicijative na radnom mjestu, Vi ne samo da ste osigurali da oni ostanu u Vašem kolektivu, već neposredno šaljete poruku o sebi kao poželjnom poslodavcu svima onima koji bi se u budućnosti mogli zanimati za Vaš kolektiv!
Motivacija dolazi iznutra, a sigurnost izvana. Sigurnost se može definirati Ugovorom o radu, ali motivacija se definira u komunikaciji! Teško da u profesionalnom smislu postoji ljepši osjećaj od onog da je Vaša ideja zaživjela, čak i da je naizgled sitna, ona Vam pruža to unutarnje zadovoljstvo i poticaj da radite dalje. Dat ću još jedan osobni primjer: U početku moje avanture kao copyrightera nisam znao što očekivati. Još gore, nisam znao što od mene očekuju oni koji su mi to povjerenje i poklonili. Slijedom toga, moj je prvi content plan odbijen. Pogriješio sam, ali samo sadržajno. Nisam napravio pogrešku da to shvatim kao svoj neuspjeh.
Je li neuspjeh motivacija?
Kratko i jasno: neuspjeh nije neuspjeh, ako je motivacija. Svaka je motivacija pozitivna, a svako je iskustvo mogući okidač motivacije. Primjerice, je li obitelj Luke Modrića neuspješna, pa je slijedom toga on imao teško djetinjstvo obilježeno teškim materijalnim prilikama i fizičkim radom? Ne! No, jesu li mu ti životni uvjeti pomogli kao motivacija u njegovu radu i dostizanju titule najboljeg na svijetu? Sigurno!
Zbog toga je vrlo važno dopustiti svojim zaposlenicima da se razvijaju, pratiti ih i motivirati. Jer, rezultati će doći, tekstovi će postati sve kvalitetniji, prodajni kontakti sve čvršći, a prognoze rasta sve stabilnije.
Team building, da ili ne?
Primijetio sam na edukacijama, poslovnim sastancima i razgovarajući s prijateljima zaposlenima u raznim gospodarskim granama da je pojam team buildinga nažalost mnogima nepoznat. Istovremeno, nikad nije bio jednostavniji za organizirati! Zvuči proturječno? – Znam!
Mnogi se poslodavci žale na neizvedivost team buildinga, a razlozi se uvijek jednaki: skupo je, ne možemo otputovati svi, tko bi radio taj dan, ne žele svi na paintball ili planinarenje… Istina je sve, osim jedne sitnice: Ne morate plaćati tradicionalne i skupe team buildinge! Vraćam se opet na vlastiti primjer. Nedavno smo na poslu imali dan roštilja, u dvorištu i na onoj maloprije spomenutoj terasi. Nismo nigdje putovali, a svi smo se stigli zajedno podružiti uz hranu, glazbu i lijepo vrijeme. Zgodan motivacijski boost, ali još važnije, izvediv svima!
Naravno, na svakom je poslodavcu da, sukladno potrebama i željama svog kolektiva, odabere prirodu team buildinga.
Je li i edukacija team building?
E, tu smo Vas čekali! Pomislit ćete sada da nije najsretnije oduzeti nekome jedan slobodan dan i onda ga još natjerati da nešto uči, ali evo zašto je edukacija možda i najbolji oblik team buildinga:

  1. Obuhvaća cijeli kolektiv: Bilo da se radi o individualnim treninzima na određenu temu ili pohađanju nekog općeg programa, kvalitetna je edukacija ujedno i prilika za dodatni razvoj timskog rada, suradništva te vertikalne i horizontalne komunikacije.
  2. Možete odabrati aktivnosti: Kvalitetna edukacija pruža Vam raznovrsnost (teorijski uvod u temu, primjeri, praktični zadaci, radionice, zadaci za individualan rad i vježbu). Prije početka ciklusa edukacije, Vi možete staviti dodatan naglasak na teme i metode rada koje Vašem timu posebno odgovaraju ili mogu biti od pomoći.
  3. Izgrađuje Vas osobno i profesionalno: Kvalitetna edukacija nikada nije neosobna. Komunikacijski obrasci kojima se služite u vježbama, zadaci izgradnje povjerenja i zamjene uloga, improvizacija i timski rad pomoći će Vam ne samo u profesionalnom životu, već i u osobnim odnosima.
  4. Ne morate nigdje ići: takozvani in-house treninzi i edukacije održavaju se u vrijeme i na mjestu koje sami odaberete, a to može biti i za vrijeme radnog vremena u Vašem poslovnom prostoru!

Motivacija + edukacija = dobitna kombinacija
U suvremenoj poslovnoj literaturi javlja se pojam asseta: imovine koja generira dodatnu vrijednost. Kako što je već spomenuto, najvrjedniji asset svake suvremene tvrtke jesu njezini zaposlenici. Što više vještina zaposlenici uspiju razviti, to su dragocjeniji, sposobniji i spremniji generirati veću vrijednost za poslodavca koji prepoznaje i vrjednuje njihove vještine.
Iz osobnog iskustva potvrđujem osjetne prednosti kolektiva i poslodavca koji motivira i razvija kvalitetne ideje svakog zaposlenika te nudi konstante prilike za dodatne edukacije i preuzimanje sve više odgovornosti. Provedite anketu: koliko Vaših zaposlenika odabire Vas kao najboljeg poslodavca u dosadašnjoj karijeri? Nakon toga, primijenite neke od savjeta u ovom članku. Provedite anketu još jednom za šest mjeseci. Rezultati će Vas iznenaditi!
Kako prepoznati kvalitetnu edukaciju?
Kvalitetnu edukaciju čine individualan pristup, oblikovanje metoda i radionica prema potrebama klijenta, raznovrsnost predavača i prezentacijskih perspektiva, interaktivan pristup, konstantno davanje povratnih informacija te zajedničko vrjednovanje rezultata i izvedbe programa na kraju suradnje. Ukoliko želite takvo iskustvo, Govornička akademija Demosten svojim iskustvom i cjelovitim pristupom jamči Vam vrijedno, jedinstveno i kompletno edukacijsko iskustvo! Naši klijenti omogućili su nam da zajedničkim radom i povjerenjem postanemo najveća i najuspješnija govornička Akademija u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na in-house treninge poslove komunikacije. Obratite nam se s povjerenjem i recite nam koje teme Vas posebno zanimaju!