• O nama
  • Čime se bavimo?
    • Digitalna akademija za upravljanje društvenim mrežama
      • Predavači
      • Program
      • Upisi
    • Govornička akademija Demosten
      • Raspored
      • Upisi
      • Paketi
    • In-house treninzi
    • Individualni treninzi
    • Medijsko savjetovanje
    • Prodajna komunikacija
    • Politička komunikacija
    • Sportski PR
    • Treninzi javnog nastupa
    • Umjetnost digitalne komunikacije
    • Najam govornice
  • Moduli
    • Asertivna komunikacija
    • Bitni su i sadržaj i ambalaža
    • Čitajte sugovornika – važnost neverbalne komunikacije u poslovnom okruženju
    • Daj mi jedan dobar razlog
    • Dobar glas daleko se čuje
    • Ja, glumac
    • Kako prodati operu?
    • Kamere koje život znače
    • Kompozicija javnog govora
    • Online komunikacija
    • Osobni stil
    • Ovladavanje emocijama
    • Pregovori
    • Prezentacijske vještine
    • Prodajna komunikacija
    • Storytelling u javnom nastupu
    • Trema? Što je to?
    • U početku bijaše riječ
    • Učinkoviti selekcijski razgovori
    • Vokalni trening
    • Znameniti svjetski i hrvatski govori
  • Naš tim
    • Tražimo Ninju (m/ž)
    • Ana Katulić
    • Ana Ramljak
    • Bojana Bjelić
    • Bernarda Škegro
    • Elenmari Pletikos Olof
    • Katarina Madirazza
    • Kristijan Sedak
    • Lucija Mihaljević
    • Marino Miloš
    • Mate Petrović
    • Mateja Radoš
    • Mihael Maligec
    • Paško Vukasović
    • Sara Batinić
    • Snježana Srdanović Rogalo
    • Tena Žganec
    • Katia Matijašević
    • Marta Takahashi
    • Petra Jozipović
    • Tina Tödtling
    • Marin Čuček
    • Vlatka Eržišnik
    • Tatjana Vranešević Šajfar
  • Masterclass: Kadrovi iz džepa
  • Masterclass: Poslovni protokol i bonton
  • Reference
  • Blog
  • Kontakt
+385 99 7848 772
ured@umjetnost-komunikacije.hr
Govornička akademija Demosten
  • O nama
  • Čime se bavimo?
    • Digitalna akademija za upravljanje društvenim mrežama
      • Predavači
      • Program
      • Upisi
    • Govornička akademija Demosten
      • Raspored
      • Upisi
      • Paketi
    • In-house treninzi
    • Individualni treninzi
    • Medijsko savjetovanje
    • Prodajna komunikacija
    • Politička komunikacija
    • Sportski PR
    • Treninzi javnog nastupa
    • Umjetnost digitalne komunikacije
    • Najam govornice
  • Moduli
    • Asertivna komunikacija
    • Bitni su i sadržaj i ambalaža
    • Čitajte sugovornika – važnost neverbalne komunikacije u poslovnom okruženju
    • Daj mi jedan dobar razlog
    • Dobar glas daleko se čuje
    • Ja, glumac
    • Kako prodati operu?
    • Kamere koje život znače
    • Kompozicija javnog govora
    • Online komunikacija
    • Osobni stil
    • Ovladavanje emocijama
    • Pregovori
    • Prezentacijske vještine
    • Prodajna komunikacija
    • Storytelling u javnom nastupu
    • Trema? Što je to?
    • U početku bijaše riječ
    • Učinkoviti selekcijski razgovori
    • Vokalni trening
    • Znameniti svjetski i hrvatski govori
  • Naš tim
    • Tražimo Ninju (m/ž)
    • Ana Katulić
    • Ana Ramljak
    • Bojana Bjelić
    • Bernarda Škegro
    • Elenmari Pletikos Olof
    • Katarina Madirazza
    • Kristijan Sedak
    • Lucija Mihaljević
    • Marino Miloš
    • Mate Petrović
    • Mateja Radoš
    • Mihael Maligec
    • Paško Vukasović
    • Sara Batinić
    • Snježana Srdanović Rogalo
    • Tena Žganec
    • Katia Matijašević
    • Marta Takahashi
    • Petra Jozipović
    • Tina Tödtling
    • Marin Čuček
    • Vlatka Eržišnik
    • Tatjana Vranešević Šajfar
  • Masterclass: Kadrovi iz džepa
  • Masterclass: Poslovni protokol i bonton
  • Reference
  • Blog
  • Kontakt

Blog

  • Home
  • Blog
  • Blog
  • Etički aspekt “selfie” fotografije

Etički aspekt “selfie” fotografije

  • Date 11. siječnja 2023.

Piše: Kristijan Jalšić

Teško je zamisliti život bez društvenih mreža. Svakodnevno smo izloženi velikom broju fotografija koje korisnici objavljuju na platformama poput Instagrama, Facebooka, Snapchata i ostalih. Do prije desetak godina nitko nije poznavao riječ selfie, no u razdoblju 2012. dogodio se veliki preokret. Internet su preplavile fotografije nasmijanih ljudi na luksuznim mjestima, zanimljivim lokacijama i atrakcijama, sa zanimljivim osobama ili egzotičnim životinjama, a svima njima zajedničko je fotoaparat ili pametni telefon u ruci. Međutim, mnogi autori selfija nisu bili ni svjesni da to što rade prelazi u opsesiju.

Povijest selfija

Prvo zabilježeno spominjanje riječi selfie pripisuje se 2002. kada se jedan mladić po imenu Nathan Hope iz Australije napio za prijateljev 21. rođendan i objavio na internetu fotografiju svojih zašivenih usana uz opis: „Um, drunk at a mates 21st, I tripped over and landed lip first (with front teeth coming a very close second) on a set of steps. I had a hole about 1cm long right through my bottom lip. And sorry about the focus, it was a selfie.”

Riječ selfie i sve ono što uz nju dolazi

Godine 2012. časopis Time istaknuo je da riječ selfie pripada deset najčešće rabljenih pojmova spomenutih u toj godini. U rječniku uz riječ selfie stoji sljedeći opis: „a photograph that one has taken of oneself, typically one taken with a smartphone or webcam and shared via social media”.To bi na hrvatskome značilo da je selfie vlastoručno snimljena autoportret fotografija na kojoj je osoba fotografirala samu sebe ili s drugim osobama držeći u ruci fotoaparat ili mobilni, tj. pametni telefon. Na hrvatskome jeziku riječ selfie prevodi se kao „sebić“. Takav prijevod hrvatski časopis Jezik naveo je kao izvrstan te je riječ skoro odabrana za najbolju novu hrvatsku riječ 2013. /2014. međutim zbog slabog izbora i mnogo lažnih prijava riječ nije uzeta u obzir.

Riječi koje su još bile predložene za hrvatski prijevod riječi selfie su: autofotografija, autoportret fotografija, autoportret, autoslika, digiportret, egoslik, fotoautoportret, jaslik, ja-slika, licić, osobna fotografija, osobna slika, osobnica, osobnjača, osobnjak, samnica, samnić, samo klik, samo slika, samoljubić, samoportret, samosličak, samoslik, samoslika, samoslikanje, samoslikavanje, samoslikić, samotret, seba, sebeljubić, sebeslik, sebič, sebičlika, sebičnost, sebičnjača, sebičnjak, sebić, sebićnica, sebifotkić, seboslik, segled, selbić, selfasnjača, selfić, solić, soloslika, svojfotkić, svojica, vlastoslik, zrcalka, zrcalnica, svojka, svojofot, samokid(ač)…

Nedugo nakon procvata ere selfija, na tržištu su se pojavili selfie štapovi (selfie sticks). Selfie štap postao je novi atraktivan proizvod koji je postao oružje svakog pravog Instagram kreatora. Njegova praktičnost i funkcionalnost omogućili su novi pogled na dosadašnje fotografiranje selfija rukom te su postali pravi produžetak ljudskoj ruci jer je selfie štap omogućio da što više ljudi stane na fotografiju, kao i zanimljive pozadine i ostale stvari koje fotografija iz ispružene ruke ne bi mogla uhvatiti. Time Magazine najavio je da je selfie štap jedan od najboljih izuma 2014. Selfie štapovi podignuli su selfije na još veću razinu,  ali i  podignuli granice koje bi ljudi prekršili, samo kako bi napravili dobar selfie. Tako su se počele poduzimati neke mjere predostrožnosti pa su brojni nogometni klubovi i zabavni parkovi poput Disneylanda (koji selfie štapove naziva narcissticks) zabranili selfie štapove zbog rizika od povrede.

Utjecaj selfija na samosliku vlastitog tijela

„Savršeni” selfiji počeli su ljudima iskrivljavati pogled na svijet i život što sebe, što drugih ljudi oko sebe. Mnogi ljudi počeli su bolovati od, kako bi psiholozi rekli, „selfitisa“ . To bi bila ovisnost o selfijima. Ona se javlja kada bi ljudi objavljivali više selfija na dan na društvenim mrežama. Psiholozi kažu ako je pola fotografija u galeriji neke osobe selfie i osoba često koristi filtere, to je već alarmantno. Savjet koji psiholozi daju onima koji imaju takve prijatelje jest taj da im ne „lajkaju” i ne komentiraju fotografije. Selfiji su postali toliko nerealni, fotošopirani i neatentični, a svaki novi klik na kameru predstavljao je novi rizik od smrti i nesreće.  Sve te stvari dovode nas do etičke dimenzije selfija o kojima ćemo raspravljati u nastavku.

Jedno istraživanje iz 2016. pokazalo je da žene objavljuju više selfija i više se brinu kako će na njima izgledati od muškaraca. Fotografije mršavih, našminkanih, prekrasnih, fotošopiranih žena te mršavi i atletski ideal predstavljani su kao normalni, poželjni i jedini mogući uvjet za savršen fizički izgled svake žene. Fotografije takvih žena stvaraju u mladim djevojkama, ali i starijima, misli da i one moraju tako izgledati, ne znajući da te žene uopće u stvarnosti tako ne izgledaju. Stoga se žene počinju izgladnjavati, gubiti kilograme i raditi sve samo da bi izgledale kao modeli sa selfija. U realnosti iza tih selfija stoji mnoštvo kolor korekcija, retuširanja i fotošopiranja kako bi dijelovi tijela izgledali mršavije, a lice što blještavije. To isto istraživanje pokazalo je da žene u dobi od 16-25 potroše do 5 h na tjedan radeći selfije i dijeleći ih na društvene mreže. U posljednje vrijeme sve je više i filtera na aplikacijama u kojima se u samo nekoliko klika može osoba u potpunosti „doraditi” i takvom predstaviti. Takve stvari posebno utječu na djecu, ali i mlade u razvoju koji se gube tražeći ideal svog savršenog partnera u online nerealnosti.  Sve te stvari dovode do iskrivljene slike o sebi, anksioznosti, depresije i manjka samopouzdanja.

Što se događa kada smanjimo potrebu za selfijima?

Google kaže da korisnici Androida naprave do 93 milijuna selfija na dan. Selfiji su postali naš način života, ali to ne bi bio toliki problem da oni nisu loši za naše emocionalno zdravlje.

Što će se dogoditi ako prestanemo biti ovisni o selfijima?

      1. Naša slika o sebi bit će zdravija
      2. Postat ćemo aktivniji slušatelji
      3. Naše mentalno stanje će se poboljšati
      4. Bit ćemo manje sebični u romantičnoj vezi
      5. Više ćemo cijeniti sebe
      6. Bit ćemo sigurniji
      7. Imat ćemo bolje stavove
      8. Imat ćemo pravu sliku o ljepoti
      9. Bit ćemo manje osjetljivi na negativnost
      10. Uživat ćemo više u trenutku

Što se tiče problematike selfie fotografije stvar je u tome što ljudi ne prikazuju sebe kako izgledaju, već kako bi voljeli da izgledaju i kakav bi život voljeli živjeti. Kao i u svim aspektima života, tako i u ovome posebno treba uključiti etiku i razmisliti narušava li naša selfie fotografija etičke norme. Kada se sljedeći put nađemo na nekom prekrasnom mjestu ili događaju i želimo objaviti selfie, prebacimo svoju kameru s prednje na stražnju i stavimo fokus na zanimljive stvari koje se nalaze oko nas. Selfiji su dobri dokle god su umjereni i ne dovode do ovisnosti, te naravno, ne iskrivljuju etičku sliku fotografiranoga. 

Izvori:

  1. https://www.cbsnews.com/news/too-many-selfies-you-may-have-selfitis/
  2. Musto, Sarah; S. Mills, Jennifer; Tiggemann Marika. 2018. „Selfie harm: Effects on mood and body image in young women.“ Elsevier.  Vol. 27. Br. 86-92. SAD.
  3. https://www.lifehack.org/articles/communication/when-you-stop-posting-selfies-these-10-things-will-happen.html
  4. https://www.oed.com/view/Entry/390063?redirectedFrom=selfie
  5. Ham, Sanda. 2017. „Deseta obljetnica šreterove nagrade za najbolju novu hrvatsku riječ”. Jezik. Vol. 64. Br. 3-4. Str. 147-148. Zagreb.
  6. https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/znate-li-koje-su-nove-hrvatske-rijeci-za-kondom-selfie-emotikon-hardware-menopauzu-505441
  7. https://www.thoughtco.com/who-invented-the-selfie-1992418
  • Share:
author avatar
Akademija Demosten

Previous post

Odlike voditelja sastanka i pozitivna komunikacija
11. siječnja 2023.

You may also like

Vizual za blog post
Odlike voditelja sastanka i pozitivna komunikacija
22 rujna, 2022
Vizual za blog post – FB objava
Što je to employer branding?
11 srpnja, 2022
Vizual za blog post
Mali vodič kroz uvođenje eura
5 srpnja, 2022

Pretraga

Kategorije

  • Blog
Facebook-f Linkedin Instagram Youtube
+385 99 7848 772
ured@umjetnost-komunikacije.hr
Business Park, Radnička cesta 1A, 10 000 Zagreb
Politika kolačića
Politika privatnosti
  • + 385 99 7848 772
  • ured@umjetnost-komunikacije.hr
  • Business Park, Radnička cesta 1A,
    10 000 Zagreb
  • Politika kolačića
  • Politika privatnosti

Naziv tvrtke: Umjetnost komunikacije j.d.o.o.
Sjedište: Simona Gregorčiča 2, 10000 Zagreb
OIB: 59668592620
HR9123400091110867326
Privredna banka Zagreb d.d.
MBS: 081095679

Sud na kojem je tvrtka upisana u sudski registar: Republika Hrvatska, Trgovački sud u Zagrebu, pod brojem: Tt-25/986-3

Osnivači / članovi društva: Kristijan Sedak

Temeljni kapital društva: 1,32 eura

2022 © Govornička akademija Demosten